Posljedice ekonomske krize na Balkanu
Od izbijanja svjetske ekonomske krize 2008. godine, ukupan broj zaposlenih u preduzećima najviše je smanjen u Hrvatskoj i Sloveniji, za kojima slijedi Srbija, a zatim i ostale zemlje u regionu, navedeno je u analizi koju je uradio ekonomski analitičar Miroslav Zdravković. Poređenje broja zaposlenih pokazuju da su najteže pogođene krizom bile Slovenija i Hrvatska, a najmanje Crna Gora i Makedonija.
Ukupan broj zaposlenih u preduzećima najviše je smanjen u Hrvatskoj - pad za 9,9%, mada u slučaju te države postoji sezonski efekat jer je najmanje zaposlenih u ugostiteljstvu na kraju godine, u Sloveniji, za 9,2 %, Srbiji za 6,4 %, Crnoj Gori 3,1 %, a najmanje u Bosni i Hercegovini 2,6 %, navedeno je u analizi koju je Zdravković dostavio Tanjugu.
Zbirni broj zaposlenih u državnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju jedino je smanjen u Crnoj Gori, za 2,5 %, dok je najviše povećan u BiH za 7,7 %.
U Srbiji su ova tri sektora zajedno imali rast broja zaposlenih za 3,1 %, u Hrvatskoj je on izosio 3,7 %, a u Sloveniji pet %. Zaposlenost van ove tri djelatnosti najviše je smanjena u Hrvatskoj (13,9 %), zatim u Sloveniji (12,8 %), Srbiji (9,6 %), BiH (5,8 %), a najmanje u Crnoj Gori (3,4 o%).
Crna Gora ima najmanji udio u ukupnoj zaposlenosti radnika u prerađivačkoj industriji, a kada se ona isključi ostali sektori su ostvarili rast broja zaposlenih za 3,7 %.
Najveći pad broja zaposlenih u građevinarstvu imala je Slovenija (35,8 %), praćena Hrvatskom (20,4 %), Srbijom (16,6 %), BiH (14,4 %), dok je u Crnoj Gori pad bio najmanji (10,8 %).
Najveći rast prosječne zarade imala je Crna Gora (12,8 %), praćena Slovenijom (10,4 %), Srbijom (osam %) i BiH (6,8 %), dok je u Hrvatskoj povećanje iznosilo 0,1 %.
Najveći rast prosječne zarade, bez tri djelatnosti, imala je Crna Gora (13,7%), praćena Slovenijom (11,7 %) i Srbijom (11,3 %), BiH je imala rast od 7,1 %, a Hrvatska 0,8 %. Srbija ima u decembru uvijek najveće zarade, tako da je uzimanje bilo kojeg drugog mjeseca svrstava uz Hrvatsku po stagnaciji zarada. Fond isplaćenih zarada povećan je u Crnoj Gori za 9,3 % u BiH za 4,1 %, Srbiji za 1,5 %, Sloveniji za 0,3 %, dok je u Hrvatskoj smanjen za 9,1 %.
Zbirni fond zarada u upravi, zdravstvu i obrazovanju najviše je povećan u BiH (11,4 %), Sloveniji (9,2 %), Crnoj Gori (7,6 %), Srbiji (3,8 %), a najmanje u Hrvatskoj (3,2 %).
Ukupan broj zaposlenih u preduzećima najviše je smanjen u Hrvatskoj - pad za 9,9%, mada u slučaju te države postoji sezonski efekat jer je najmanje zaposlenih u ugostiteljstvu na kraju godine, u Sloveniji, za 9,2 %, Srbiji za 6,4 %, Crnoj Gori 3,1 %, a najmanje u Bosni i Hercegovini 2,6 %, navedeno je u analizi koju je Zdravković dostavio Tanjugu.
Zbirni broj zaposlenih u državnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju jedino je smanjen u Crnoj Gori, za 2,5 %, dok je najviše povećan u BiH za 7,7 %.
U Srbiji su ova tri sektora zajedno imali rast broja zaposlenih za 3,1 %, u Hrvatskoj je on izosio 3,7 %, a u Sloveniji pet %. Zaposlenost van ove tri djelatnosti najviše je smanjena u Hrvatskoj (13,9 %), zatim u Sloveniji (12,8 %), Srbiji (9,6 %), BiH (5,8 %), a najmanje u Crnoj Gori (3,4 o%).
Crna Gora ima najmanji udio u ukupnoj zaposlenosti radnika u prerađivačkoj industriji, a kada se ona isključi ostali sektori su ostvarili rast broja zaposlenih za 3,7 %.
Najveći pad broja zaposlenih u građevinarstvu imala je Slovenija (35,8 %), praćena Hrvatskom (20,4 %), Srbijom (16,6 %), BiH (14,4 %), dok je u Crnoj Gori pad bio najmanji (10,8 %).
Najveći rast prosječne zarade imala je Crna Gora (12,8 %), praćena Slovenijom (10,4 %), Srbijom (osam %) i BiH (6,8 %), dok je u Hrvatskoj povećanje iznosilo 0,1 %.
Najveći rast prosječne zarade, bez tri djelatnosti, imala je Crna Gora (13,7%), praćena Slovenijom (11,7 %) i Srbijom (11,3 %), BiH je imala rast od 7,1 %, a Hrvatska 0,8 %. Srbija ima u decembru uvijek najveće zarade, tako da je uzimanje bilo kojeg drugog mjeseca svrstava uz Hrvatsku po stagnaciji zarada. Fond isplaćenih zarada povećan je u Crnoj Gori za 9,3 % u BiH za 4,1 %, Srbiji za 1,5 %, Sloveniji za 0,3 %, dok je u Hrvatskoj smanjen za 9,1 %.
Zbirni fond zarada u upravi, zdravstvu i obrazovanju najviše je povećan u BiH (11,4 %), Sloveniji (9,2 %), Crnoj Gori (7,6 %), Srbiji (3,8 %), a najmanje u Hrvatskoj (3,2 %).
www.n24.ba
